Upravljanje dijabetesom
“To mogu i ja!”

Jedan od najboljih tenisera svijeta, Aleksandar Zverev, od svoje četvrte godine boluje od dijabetesa tip 1. Poznati fudbaler Reala Naćo Hernandez, poznati plivač Gari Hal Junior, osvajač više olompijskih medalja, nekadašnja premijerka Velike Britanije Tereza Mej, poznati glumici Hale Beri, Šeron Ston, Tom Henks, su osobe oboljele od dijabetesa. To ih nije ih spriječilo da ostvare vrhunske rezultate u poslovima kojima se bave.
Za dobar život sa dijabetesom potrebno je više od kontrole šećera u krvi
Većina osoba sa dijabetesom smatra da dijabetes ima negativan uticaj na njihov život, u smislu planiranja budućnosti, suočavanja sa životnim izazovima, uspjeha u školi ili na poslu, samopouzdanja i međuljudskih odnosa.
Najveće opterećenje osobama sa dijabetesom tipa 1 predstavlja održavanje nivoa glukoze u ciljnom opsegu, a osobama sa tipom 2, održavanje tjelesne mase, način ishrane i vježbanje.
Osobe sa dijabetesom koje imaju dobro regulisanu glikemiju, mogu da postanu i olimpijski šampioni i da istrče maraton.
Samo jedan trening može povećati insulinsku osjetljivost za 40%, a efekti se održavaju i do 48h nakon aktivnosti. Za pun terapijski efekat najbolje je imati 3 do 5 treninga nedjeljno.
Vrijeme vježbanja uskladite sa dnevnim oscilacijama nivoa kortizola i testosterona.
Preporuka je da osobe sa dijabetesom vježbe izdržljivosti obave u prijepodnevnim časovima, a vježbe snage između 17 i 20h, kada je nivo testosterona u odnosu na kortizol najoptimalniji.
Kontrolu šećera treba obavljati prije, tokom i nakon fizičke aktivnosti, posebno ukoliko osjećate nelagodnosti povezane sa niskom ili visokom glikemijom.

Ne vježbajte gladni
Pad glukoze tokom vježbanja (najčešći je tokom aerobnih vježbi), sprečava se smanjivanjem doze insulina i uzimanjem užine 30 do 60 minuta prije treninga. Uzmite užinu od 15-30 g ugljenih hidrata ili sa 10-20 g glukoze prije vježbanja ako koristite insulin i nivo šećeera u krvi je nizak (5,0 mmol/l je prenizak!). Ako vam je šećer 5,0 – 6,9 mmol/L, uzmite užinu sa 10 grama glukoze prije vježbanja.
Ne vježbajte kada je šećer veći od 13 mmol/L. Izbjegavajte vježbanje neposredno prije spavanja. To može izazvati nizak nivo šećera u krvi tokom noći.Ukoliko dođe do pada glikemije, obavezan je prekid aktivnosti i uzimanje hrane sa visokim glikemijskim indeksom.
Hidratacija, voće ili izotonični rastvori tokom treninga sprječavaju pad glikemije.
Nakon treninga, obavezna je užina sa ugljenim hidratima i proteinima (proteinsko čokoladno mlijeko, puding, koštunjavo i svježe voće).
Bilo koji oblik vježbanja ima pozitivan efekat na metabolizam šećera. Svakodnevni brzi hod od oko 20 minuta, uz hidrataciju vodom sa malo limuna, cimeta ili jabukovog sirćeta, može značajno da snizi nivo glikemije.
Fizička aktivnost je, prije svega, jaka preventiva, nikako nije jedini način kontrole bolesti.
• Najviše koristi imaćete od redovnih treninga, minimum 3 puta nedjeljno po sat vremena, koji aktiviraju velike mišićne grupe (noge, leđa, grudi)
• Povećajte unos ugljenih hidrata srednjeg glikemijskog indeksa prije, tokom ili poslije vježbanja, jer treninzi uglavnom dovode do hipoglikemije
• Ukoliko planirate aerobni trening (trčanje, brzo hodanje, bicikl) smanjite količinu insulina
• Forsirajte kombinovani tip treninga, uključite vježbe sa tegovima i trčanje visokog intenziteta u svoje aerobne treninge
Intenzivni treninzi duži od 60 minuta, dovode do hiperglikemije usled povećanja nivoa kortizola, adrenalina i glukagona, koji se oslobađaju kod dugotrajnih aktivnosti visokog intenziteta. Zato povećajte doze insulina, ili podijelite jedan trening u više kraćih.
Zaustavite svaku fizičku aktivnost, ukoliko primijetite senzacije koje se dovode u vezu sa neregulisanim nivoom šećera u krvi.
Pojedine namirnice, poput cvekle, jabuke, aronije ili višnje, prirodni su tkz “uvod u trening” i mogu značajno unaprijediti fizičke performanse i kod zdravih osoba.
Fizička aktivnost se preporučuje i pacijentima sa dijabetičnim stopalom, koji imaju poremećen senzorijum i pojavu ulceracija (čireva) koje pored bola, dovode do poremećaja kretanja. Pored regulacije metabolizma šećera, kod njih se vježbanjem povećava dopremanje kiseonika do oštećenog tkiva, čime se može ubrzati proces zacjeljivanja rana. Vježbanje popravlja i brzinu provođenja nervnih impulsa, perifernu senzornu funkciju i raspodjelu vršnog pritiska stopala. Preporučuju se vježbe aerobnog karaktera, uz izbjegavanje dužeg stajanja i vježbi sa opterećenjem (povećavaju pritisak na stopala).
Ne postoji jedinstven tretman za dijabetes, ali možemo vam pomoći da napravite svaki korak naprijed. Koji god sljedeći korak da preduzmete, znajte da ga nećete preduzeti sami.
