Atrijalna fibrilacija i AFIB tehnologija
Najpouzdanija detekcija atrijalne fibrilacije tokom kućnog mjerenja krvnog pritiska.
![](https://rbmedicalcoplus.ba/wp-content/uploads/2019/05/2100-AFIB.jpg)
Atrijalna fibrilacija, iako je izuzetno značajan faktor rizika za nastanak moždanog udara, često je asimptomatska, tako da veliki broj pacijenata biva otkriven slučajno, prilikom hospitalizacije iz drugih razloga uključujući i moždani udar. Skrining i rana detekcija atrijalne fibrilacije, uz odgovarajuću terapiju mogu smanjiti rizik za nastanak moždanog udara za 64%.
![](https://rbmedicalcoplus.ba/wp-content/uploads/2019/05/atrijalna-fibrilacija-afib-merenje.jpg)
Ko je u riziku?
Atrijalna fibrilacija (AFIB) je najčešća srčana aritmija. Pogađa 1% ukupne populacije, tj. 5% populacije starijih od 65 godina. Povezana je sa nastankom 20% svih moždanih udara. Moždani udari koji su povezani sa AFIB-om mnogo su teži od onih koji nemaju veze sa AFIB-om. Praćeni su povećanom verovatnoćom za nastanak trajne nesposobnosti pacijenta i povećanim kratkoročnim i dugoročnim mortalitetom.
Šta je Atrijalna fibrilacija (AF)?
U slučaju AF srčane komore se kontrahuju haotično i nepravilno. Ovo može dovesti do akumuliranja krvi u pretkomorama srca, zgrušavanja i formiranja krvnog ugruška. Ovi ugrušci mogu da se kreću kroz krvne sudove do mozga, gde zatvaraju krvni sud i dovode do moždanog udara (šloga). Velika opasnost kod AF leži u činjenici da 70% AF epizoda prolazi bez simptoma i ostaje nedijagnostifikovano. Pored toga, u početku se AF pojavljuje samo povremeno i može promaći pri redovnim lekarskim pregledima. Sledeći faktori rizika mogu povećati rizik za nastanak atrijalne fibrilacije: starost, hipertenzija, dijabetes, gojaznost, kardiovaskularne bolesti, stres, pušenje i alkohol.
![](https://rbmedicalcoplus.ba/wp-content/uploads/2019/05/objasnjenje-atrijalne-fibrilacije-400x433.jpg)